PALENQUERA MA SINTESI RI MA AKUEDDO AKKANSAO E Katía l ke ta akí a ten un sintesi ri ma akueddo akkansao andi troja ri ma kombetsasió ri Abana lendro Gobienno Nasioná ku ma FARC – EP, asendo enfasi andi ma ójetibo ri richo akueddo i ma mekanímmo akoddao andi ma sei (6) jundo rikutío ke ané se asé páte ri Ajenda Jenerá ri Akueddo Jenerá pa temminasió ri chamukina ku kótrusió ri pá étable nduraera. PUNDO 1 ASENDO UN NUEBO TIELA KOLOBIANO: REFOMMA RURÁ INTEGRÁ Refomma Rurá Integrá (RRI) buká sentá ma mbase pa tranfommasió ri tiela, kreá un ma kondisió ri bienétá pa pablosió rurá i, ri e fomma, kontribuí a nú repetisió ri chamukina i a kótrusió ri un pá étable nduraera. A ta sendrao andi bienétá ri ma ábitante ri kampo, ma komunirá ri ma kampesino ri ma Kuagro prieto. A ta pundá a fottalesé presensia ri Étaro andi territorio, integrá ma rrejió, selá mbrecha lendro kampo ku suirá, fomendá prorúsió agrikola, protejé merio ambiende i segurá pogresibamende rerecho a kumina. Konsibe territorio Kumo un esenario ribetso andi ma komunirá jugueno un papé potragoniko. RRI a sendá aplikasió unibetsá; é resí, a se kobijá a totalirá ri ma sona rrurá ri paí. Ejekusió ele a piorisá ma sona ri mayó ngraro ri afettasió ri chamukina, ma ri mayó nibé ri kusubé, rebilirá intitusioná i presensia ri kuttibo ri uso ilisito i uto ekonomía. I. Atseso ku uso ri tiela Akoddá kreá un fondo ri ma Tiela ri ritribusió ngrati pa ma kmpesino lo ke ten nú i lo ke a ten Tiela insufisiende, ke tan riponé ri 3 miyón ri attaria durande ma 10 primó año ele. Fondo tan limendá ri ma Tiela probeniende ri: (1) étinsió jurisiá ri rominio; (2) rrekuperasió ri baddío indebiramende apropiao u kupao; (3) autorisasió, relimitasió i fottalesimiendo ri resebba foretá; (4) aplikasió ri attuá proserimiendo y étensió amminítratiba ri rominio po inkumplimiendo ri funsió sosiá i ekolójika ri propierá; (5) akkisisió o épropiasió ku indennisasió ku motibo ri ma interé sosiá o ri utilirá públika; (6) ma ronasió ri ma pátikulá a Etaro. Tan fottalesé uto mekanímmo ri atseso, Kumo súsirio integrá i un ma linia ri krérito pa komblá. Tan impusá un plan masibo ri fommalisasió ri propierá pa fommalisá 7 miyó ri attaria. Ma benerfisiario tan sendá makaniaró ku makaniarora ku bokasió ngraria ku Tiela nú o ku Tiela insufisiende, rando piorirá a ma mujé rrurá, ma mujé kabesa ri famía i poblasió replasá. Atseso a Tiela komprende atseso integrá a ma merio pa asé uso efettibo ri Tiela (kapitá semía i krérito, asítensia tennika) i kreasió ri un entonno ke a faboresé a proruttibirá i bienétá (bía, rrieggo, salú, erukasió, posá, atseso a mekao). Ku fin ri promobé uso arekuao ri Tiela, mejorá planifikasió ele i oddenamiendo, delimitá frondera agrikola i prebení i solusioná ma chamukina a akoddá: Kreá un juririsió ngraria i ele a te ke ten kobettura rrejioná ku fottalesé ma mekanímmo attenatibo ri rrebolusió ri chamukina. Kreá un intansia ri atto nibé pa refiní ma liniamiendo jenerá ri uso ri suelo pa ten andi kuenda bisió territorio ri resarroyo. Promobé pattisipasió andi épasio ri oddenamiendo ri territorio i kreá mekanímmo ri rialogo lendro Gobienno, ma komunirá ku ma empresa. Poné andi madcha un katátro mútiproposito ke andi 7 año konkrete fommasió i attualisasió ri katátro rrurá i siribí ri mbase pa étimulá uso proruttibo e inkremendá rrekauro ri impuéto prediá. Poné andi madcha un plan ri sonifikasió ambiendá pa relimitá frondera agrikula pa protejé ma ária ri épesiá interé ambiendá. Tan jenerá attenatiba ekonómika pa ma poblaró rrurá ke ta a rribera o lo ke abitá e ária ke sendeno kompatible ku mbokasió ele, akuriendo figura Kumo ma sona ri rresebba kampesina, lendro uto ke kontribuya a selá frondera agrikola i fottalesimiendo ri ekonomía kampesina i agrikuttura familiá. II. Ma plan nasioná Tan implemenda un ma plan nasioná ke andi 10 año a ten ke lográ errarikasió ri kusubé étenna, rrerusió ri kusubé rrurá andi un 50% i rimminusió ri resiguaddá, i tendiendo ma enfoke ri jénero i riferensiá i ma pátikularirá ri ka territorio. Andi infrattrutura, tan ejekutá ma plan pa rrekontruí rré ri bí tetsaria, pone ma ngande kobettura i kalirá ri ma sebbisio ri enéjía e intenné andi ma sona rrurá i poné ma ngande i rrekuperá infrattrutura ri rrieggo ku ndrenaje. Andi resarroyo sosiá tan poné andi madcha un ma plan andi salú, erukasió, posá i agua ku juisio oriendao a mejorá ma opotunirá ri ma ábitande ri kampo. Andi lo ke a sendá ma étimulo a prorutsió ri ekonomía kampesiná, famía komunitaria, tan poné andi madcha un ma plan ri fomendo a ekonomía soliraria, asítensiá tennika e innobasió tennolojika, krérito, kometsialisasió i fommalisasió laborá i protetsió rrurá. Tan promobé áttikulasió lendro ekonomía kampesina, familiá i uto fomma i ékala ri prorutsió agrikola pa garandisá resarroyo rrurá. RRI tan arelandá andi un kontéto ri globalisasió y ri polítika ri insetsió andi ele po páte ri Étaro. III. Sítema épesiá pa garandía pogresiba ri rerecho alimendasió rrurá Tan poné andi madcha i un ma plan nasioná, repátamendá i ma loká pa limendasió i nutrisió, programa kontra kanatulé, rénutrisió, mería pa fottalesé prorutsió ri ma ri ma batei loká i rrejioná, kampaña pa un manejo arekuao ri ma alimendo y arotsió ri bué ámbito alimentisio. IV. Pograma ri Resarroyo ku Enfoke Territorio (PDET) Andi ma sona ma afettao po kusubé, chamukina, rebilirá intitusioná i ma ekonomía ilegá tan implemendá pograma ri resarroyo ku enfoke territoriá ke tan pemmití implemendá ku mayó serelirá i rrekutso ma plan nasioná, a patí ri un plan ri atsió pa tranfommasió rrejioná ke tan kondá ku ngande partisipasió ri ma komunirá andi fommulasió ele, ejekusió ku seguimiendo. PUNDO 2 PÁTISIPASIÓ POLÍTIKA: APETTURA REMOKRATIKA PA KONTRUÍ PÁ Kontrutsió ri pá a rrekerí ri un apettura remokrátika ku fin ri fottalesé pluralímmo i pó tando, represendasió ri ma riferende bisió e intéré ri sosierá, ri promobé i fottalesé pátisipasió suirarana andi ma asundo ri interé públiko i ri prokribí biolensiá Kumo metoro ri atsió polítika. I. Ma rerecho ri garandía pa ejétsisio ri oposisió polítika. Tan kreá un komisió konfommao pó ma patiro i mobimiendo polítiko ku petsonería juririko, un ma agrupasió polítika rrepresentatiba ri oposisió i ndo épetto relegao po FARC-EP ku fin ri refiní ma liniamiendo ri étatuto ri ma garandía pa ma patiro o ma mobimiendo polítiko ke reklareno andi oposisió. Riba mbase ri e ma lineamiendo Gobienno tan asé un proyetto ri lei, ku akompañamiendo ri komisió. II. Garandía ri segurirá pa ejetsisio ri polítika Tan poné andi madcha un sítema integrá ri segurirá pa ejetsisio ri polítika, i a ke tené ma sigiende elemendo: a) arekuasió nommatiba e intitusioná; b) prebensió; c) protetsió; d) ebaluasió ku segimiendo. Lo memo, mería ri segurirá pa ma kamaján ri ogganisasió ku ma mobimiendo sosiá i ma refensó ri rerecho ri ma jende. III. Ma mekanímmo remokrátiko ri pattisipasió suirarana Garandía pa ma mobimiendo i ma ogganisasió sosiá i pa mobilisasió i protéta. Tan komboká a ma ogganisasió i ma mobimiendo sosiá, a un épasio sosiá, pa ríkutí, ma liniamiendo pa fommulá un proyetto ri lei ri garandía i promosió ri pattisipasió suirarana i uto ma attibirá ke poleno rrealisá ma ogganisasió i ma mobimiendo sosiá, asina Kumo ri garandía pa mobilisasió i protéta, Gobienno tan refiní ma mería i ma ajúte nommatibo nesesario riba mbase ri ma liniamiendo ríkutío andi épasio ri karatte nasioná. Pattisipasió suirarana a trabé ri merio ri komunikasió komunitario Tan abrí un ma nueba kombokatoria pa ájurikasió ri rrario komunitaria; tan promobé kapasitasió tennika ri ma makaniaró ri merio komunitario; tan finansiá prorutsió i ribuggasió ri kontenío pa fomendá un kuttura ri pá lendro uto. Garandía pa rrekonsiliasió, kombibensia, toleransia i nú étimatisasió Tan kreá un konsejo nasioná pa rrekonsiliasió i kombibensia i konsejo territoriá ke a te ke tené Kumo funsió asesorá i akompañá Gobienno andi lo ke éte manifétá mekanímmo i ma atsió tale kumo: riseñá i ejekutá un pograma ri rrekonsiliasió, kombibensia i prebensió ri étmatisasió; promobé rrepeto po riferensia krítika i opopsisió polítika, lendro uto. Kontró ri beruría suirarana Gobienno tan établesé un plan ri apoyo a kreasió y promosió ri beruría suirarana i ósebbatorio ri épejuelo, i garandisá apoyo a plan nasioná ri fommasió ri ma beró ke propósione ma komunirá, andi uto mería. Polítika pa fótalesimiendo ri planiasió remokratika i pátisipatiba tan rrebisá ma funsió i konfommasió ri ma konsejo territoriá ri planiasió pa se ma ngande pátisipasió suirarana andi fommulasió ri ma plan ri resarroyo i fótalesé partisipasió ri ma junda amminítrarora loká andi elaborasió ri ele, lendro uto. III. Ma mería efettiba pa promobé un mayó patisipasió andi polítika Ma mería pa promobé atseso a sítema polítiko i pa tené lo memo kondisió andi kompetensia polítika A akoddá religá ottensió i konsebbasió ri petsonería jurírika ri ma patiro i ma mobimiendo polítiko ri rrekisito ri superasió ri umbrá. Asina memo, riseño ri un sítema ri akkisisió pogresiba ri ma rerecho pa patiro i ma momiendo polítiko. Tan tomá mería pa ikremendá potsentaje ri finansiasió ri ma patiro, asina kumo ma épasio ri ribuggasió ke korrépondé ané. Ma mería pa promosió ri pattisipasió i épejuelo elettorá Tan impúsá mería pa promobé un mayó pattisipasió elettorá, ke ten ke inkluí un kampaña ri sedulasió masiba ku piorirá andi ma sona apattao, i pa prebení kondutta ke tente kontra épejuelo ri ma proseso elettorá. Asina memo tan rrealisá un auritoría tennika a senso elettorá, tan konfommá un tribuná ri ma garandía elettorá, tan implemendasió ri merio elettroniko andi ma proseso elettorá lendro uto. Rrefomma ri rréjimen i ri ogganisió elettorá Ta kreá un misió elettorá épesiá, konformao po épetto ri ngande nibé pa ané presendá un ma rrekomendasió a Gobienno pa pemmití segurá un mayó utonomía a ogganisasión elettorá i morennisá i asé ma épejuelo sítema elettorá. Riba mbase ri ma rrekomendasió Gobienno tan asé ma ajúte nommatibo ku intitusioná. Promosió ri un kuttura polítika remokrátika i pattisipatiba Mería pa fótalesé pograma ri erukasió pa remokrasia pograma ri lireraggo polítiko i sosiá pa ma miembro ri patiro i ma ogganisasió sosiá i pa promosió i lireraggo ri mujé andi polítika lendro uto. Ma síkukrisió transitoria épesiá ri pá Kreasió ri 16 un ma nueba síkukritsió temporá pa eljí rrepresendande a kamara po ndo perioro elettorá, ku fin ri garandisá un mejó integrasió ri ma sona épesiamende afettao po chamukina, abandono i rebi presensia. PUNDO 3 FIN RI CHAMUKINA AKUEDDO RIBA SESE A KANDELÁ I RI ÓTILIRÁ BILATERÁ I REFINITIBO (KFHBD) I DEJASIÓ RI MA CHOPO (DA) Akueddo KFHBD, a ten kumo ójetibo temminasió refinitiba ri ma atsió ofensiba lendro fuetsa públika i ma FARC-EP, ma ótilirá i kuákié atsió prebíta andi ma rregla ke rrije KFHBD, inkluyendo afettasió a poblasió. Kumplimiendo ele a pemmití kreá ma kondisió pa inisio ri implemendasió ri akueddo finá i dejasió ri ma chopo i prepará intitusionalirá i a paí pa rreinkóporasió ku ma FARC-EP a mbila sibí. Rejasió ri ma chopo (DA) a sendá un proserimiendo tenniko, trasable i berifikable meriande Ogganisasió ri ma Nasió Unira (ONU) a rresibí totalirá ri chopo ri ma FARC-EP pa retinalo a kontrutsió ri mobimiendo. Pa efetto ri kumplimiendo ri sese a kandelá i ri ma ótilirá bilaterá i refinitibo, ri rejasió ri ma chopo ri ma FARC-EP asina kumo pa arelandá ma preparatibo pa proseso ri rreinkóporasió ri ma FARC-EP, a établesé 22 sona bererale transitorio ri nommalisasió (SBTN) ku 6 pundo transitorio ri nommalisasió (PTN). Akueddo a ta konfommao po 7 kapítulo ke a se resarroyá a trabé ri 25 potrokolo i anetso ke ase pate integrá ri akueddo KFHBD i DA. Andi ma potrokolo ri anetso a se retayá paso a paso ri ma proserimiendo tenniko ke a ten ke ejekutá. I. II. Introrutsió A ten tiembo ku fecha ri ma evento ku ma attibirá komkreto loke tan asé ma rurante 180 ría loke kelá ri CFHBD I DA. Ten ai lendro un ma attibirá lo ke ten ke asé lande, ri preparasuió ri epasio, ma repliegue ri kumo tan asé, ri ichalo ojo ku berifiká (MM&V) ku arekuasió ri ma repositibo andi paraje po patte ri ma juetsa ri ma chechelo. Ma regla loke balé andi chbd i da A sendá un líta ri 35 kondutá ke NÚ polé ejekutalo po ma akueddo ri CFHBD KU DA, i ke a sendá konsirerao kumo sendro prinsipá ri ma attibirá andi CMM&V. Ta buká pa ribitá ma situasio loke polé poné andi sofoko ma kumplimiento andi akueddo ri CFHBD ku DA i refotsa ma garantía ma jende sibí nú afettá andi ma rerecho ri ele. III. Mekannimo ri ta ichalo ojo ku berifiká (MM&V) A sendá un mekaninmo ri tré (KANKAMAJÁ, ONU Y FARC-EP) ke aten kumo funsió pa ta ichá ma ojo andi ma kumplimiento ri ma akueddo ri CFHBD ku DA. Pate intennasioná ri MM&V (CI-MM&V) ta berifiká pa rejasió ri ma kopeta (DA) andi ma tennimo ku rebía garantía loke ta andi ma akueddo. Ma funsionamieto andi MM&V ta fundamentá andi ma prinsipio ri nú ta ri un lao, ni ri uto, ri klarirá ku konfiansa i ta echo andi un sitema ku garantía refotsá. 6 ri ma 16 etáo sosiá ri rerecho i ma intitusioná ke tá ai bijente andi to tiela nasioná- ma sosierá ri kolombia IV. Depositibo andi tiela Etablese kumo tan ase pa yebá ma etruttura ri FARC-EP pandi paraje ri berea, andi ane ba tá po un chito tiembo ata ke nonmalisá (ZVTN) ku punto ri tiembo kotto ri nonmalisá (PTN) ku arekuasió ri ma ripositibo ri ma chechelo. Asina memo, ta retenminá, ma kriterio ku ma regla pa ma funsionamieto ri ZVTN ku PTN andi ma 180 ría loke ba ta ku bijensia. IV Segurirá Resaroyá ma kondisió ri segurirá loke tan ndulá CFHBD i DA pa nda garantía ri protettesio a ma loke ta metio andi MM&V, ma loke ta metio andi FARC-EP, ma relegao ri Gobienno Nasioná, tó ma chechelo, ku to loke ta metio andi proseso. Tan inkluí to ma entenguesamiento pa ta ku segurirá kuandi ke trampotta, i ta neseá, apilamiento i kontró ri ma kopeta, ma munisió ku ma bomba ri la FARC – EP. V. Entenguesa to pa tá líto Ta etablese ma proserimieto pa ten garantía andi funsionamieto ri ma ZVTN, PTN ku MM&V (Nasioná, andi regió ku aki memo) to loke ndulá CFHBD ku DA. VI. Icha pitola po un lao Ten Metio, ma manejo ku tennika ri ma regitro, irentifikasió, pa ta ku ojo sobre ri ele, ku berifiká pa miná loke ten, rekoletsió, apilamieto, sakaá i pa ase resaparesé to ma kopeta ri FARC - EP Nda to ma garantia pa ke ONU resibí i kuje to ma kopeta ri ma FARC – EP, po merio ri un proseso trasable I loke polé ten logro ri polé berifikalo. Ta refiní ke ta penmití MM&V, settifikasió ku chitía a to paraje ngande, ma kumplimieto ri ká fase ri DA po lao ri la FARCEP. Ma CFHBD ku ma DA asendá loke báe nda fecha kujuisio ri tenminaera ri chamukina ku pitola andi Kolombia, ku la FARC – EP loke ta implika resanme totá ri é kuagro, ta akkanforá kumo kuagro ri ten kopeta ilegá, ku inisio ri kamino ri ane pa kelá sueto. REGUEBBEERA RI LA FARC – EP PANDI MBILA SIBÍ- ANDI LOKE TEN KE BÉ KU BURÚ, ANDI MA KUSA SOSIÁ KU PATE RI POLITIKA- RI AKUEDDO KU INTERE ANÉ. Reguebbese pandi mbila sibí, a sendá un proseso pa entenguesa po to lao, ke a sendá sotenible, ten kumo ele nú, i ke tan ndula mucho nú, ke ta konsirere ma interé ri to ma jende, asina memo ri ma jende ri la FARC – EP andi proseso ri renkopporasió, pa to loke ta metio andi ele, i famia ri ané, ku orientasió pa andá kutú a ma tejio sosiá andi ma ma tiela, pa ta bibindo ku jusio sin botrokolo, pa rekonsilia to ake kiene ta bibinedo andi pia tiela; asina memo, pa abri resaroyo ri attibirá ri prorutsió ku ri ekoje i senda ekojio tambie ri aki andi se tá. Ku rebobbia loke la FARC – EP ase, ta fundamentá andi ma rekonosimiento ri ta sueto kumo uno numá, i ri ten kumo ejesisio ma rerecho ri uno numá, ri ka uno ri kiene ta metio andi kuagro ri la FARC-EP andi ma proceso ri reguebbese. Ma proseso ri reguebbese ba ten, andi to ma komponente ri ele, un enfoke riferensiá, ku pensamieto andi ma jenero, ku punto ri bita andi ma mujé. Ma monasito loke saliva ri ma kampamento ri FARC-EP renge ke chitioa pa buká la Pá, lanká, asina memo loke ta salí kuandi ke kabá to ma proseso ri rejá ma kopeta, to ane ba ten antensio epasiá ku protetsió. A tó é ma monasito ta rekonoselo to ma rerecho ri ané, ku benenfisio, i pretasio, establesio po to loke salí fregao, ku chamukina, andi lei ri bittima, 1448 ri 2011 i ba ten kumo primó atensió pa aner regresá ku famia ri ané, kunadi ke polé, asina memo kumo pa ane kela pa tó tiembo andi paraje ri andi ané sendá, o uto loke pesé kumo ri andi ane sendá, tenedo po lande ma intere ri ma monasito. Reguebbe pa ta andi politika • Kuandi proseso pa icha kopeta po un lao, kuagro ri ase politika loke salí, FARC-EP pandi mbila ri politika legá, tan rekonoselo ku papé ri petsoneria juririka legá, kumplindo ku antelasio ma requisito legá, sakando ri ai un pila ri boto. • Pa ta ma fasi andi proseso e chito tiembo, kuagro ri ase politika ta resibí to ma año, lendro fecha ri rejitrá ku 19 ri julio ri 2026, pa ngatalo andi funsionamieto , un sumá ri 10% ri ká año andi fondo ri ma kuagro ku moimieto ri ase polika i un 5% ri ka año pa poné andi to pueta platafonma ri pograma ri ané, renje rejitro ata 19 ri julio andi 2022. • Ma líta pa ta andi kongerso ri republika ri kuagro ri ase politika ke tan salí, aten ke regatia ku memo kondisió ke ma uto kuagro ri ase politika. Si ané nú nda pa ten 5 kurú andi ka kamara asina kumo ta andi ma regla prinsipá, ten ke dalé pa kompleta ma sinko loke tokaló pa ten representasió. Reguebbese andi loke ku ekonomia i ku sosiá •.Kumo resuttao ri ma kompromiso ri la FARC-EP ri kabá ku chamukina, pone andi un lao ma kopeta, kumplí ku ma akueddo i pasá pandi mbila sibí, renge ke to ma loke ta metio andi la FARC-EP rejeno ma kopeta, ku ratifikasió ri ma kompromiso ri kuagro ané, ta resibí, un ma kreritasió ri kankamajan ri Gobienno Nasioná, andi loke bá ta e to ake loke ane poné andi papé entrégao po FARC-EP. • Repué ri finma ri ma akueddo finá, tan asé konsejo Nasioná ri reguebbese (CNR), lo ke ta konfonma po ndo (2) ri gobienno , kun ndo ma ri la FARC-EP, Ke 8 ri ma 16 ba ten, funsio ri refiní ma attibirá, ta etablesé ma tiembo pa aselo, i arelanta seguimieto ri proseso ri reguebbese, asigún kumo kelá andi ma akueddo ku gobienno. • Proseso ri reguebbese andi loke ten ke bé ku ekonomia ku sosiá tan meté ma elaborasió ri un kontaera ri lo sosiá ku ekonomia á tó a ke ma jende, loke ta metio andi la FARC-EP, ma irentifikasió ri aggun pograma i ri proyetto ri prorutsió, metendo tambié proyetto ri protege ma monde i ri kita mina ri loke ase patí ma pie. Asinamemo ta meté, pa nda ané un ponina, andi un solo begá numá, pa lanká ku un proyetto ri prorutsio ri un jende numá o pa un chocha ri jende, un ponina to ma mé, ku kondisió, ke ta ekiblalé 90% ri sueddo minimo legá loke ta bijente po ndo (2) año, pa ta metio andi sitema ri segurira sosiá andi salú ku pensió, pa pole lendrá andi ma plan ri arukasió, ri posá, kuttura, rekreasió ku repotte, akompañamieto sikososiá i reuní ku famia ri ané AKUEDDO KU MA GARANTÍA RI SEGURIRÁ I BOTOKOLO KONTRA MA KUAGRO RI MALINTE KIMINÁ Akueddo a ta ririjio pa nda protetsió ku segurira a to ma jende loke ta bibindo andi paraje ngande; meria ri protetsió a to ma jende andi ma tiela andi suto tá; nda garantía pa ta andi politika, a ma moimieto ku kuagro ri ase politaika, epesiámente ake loke senda kontrario, kuagro ku moimieto ri ase politika loke salí fonmao po ma loke ta metio andi la FARC-EP loke ta andi proseso ri guebbe pandi mbila sibí. akueddo arema ri ta ririjio a botrokolo kontra ma reponsable ri lungá ku masakraa o loke ta atentá contra ma refensó ku ma refensora ri rerecho ri ma jendé, moimiento sosiá ri politika, metendo to ma kuagro ri ma kiminá maliante loke aseba miná kome remplaso ri paramilitá. Ku ma rée ri loke asabelo ayurá, i petsekusio ri ma kiminá loke ta amenasá implenetasió ri ma akueddo i kontrusio ri la pá. Kuagro Nasioná loke ta garantisá segurirá. A sendá un intrumento atto andi gobienno, pa nda garantía andi mantemieto ri ma kuagro ri ma maliante kriminá loke ta andi é akuedo loke taki. ESPESIÁ UNIRÁ JURISIÁ A ta orientao pa kai riba ma kuagro, pa andi ta ririjio é akuedo loke ta kí, ku ma rapiré i efettibirá KUEPO ELITE NASIONPÁ RI MA CHECHELO A senda un mekanimo pa rerotá ma kuagro ri ma maliante kriminá pandi ta ririjio é akueddo loke ta kí. SITEMA RI SEGURIRÁ PO TO LAO PA MA EJETSITO RI POLITIKA: A sendá un sitema ke ta icha palande ma garantía ri segurirá pa tó ma moimieto ku kuagro ri ase politika, mentendo ai moimieto ku kuagro ri ase politiko loke polé salí ri kamino ri la FARC-EP pandi mbila sibí. Kuagro sosiá, ri rerecho ri ma jende i ma komunirá ri ma territorio. Sitema anten metio kuatro rimensió: arekuasió ri ma nonma andi intitusioná, prebensió ku protesió i ebaluasió ku seguimiento. Pa é itaki a riseñá ma siguiente intrumento: Meria ri protetsió, segurirá ri un jende i ri pila jende tambie Itansia ri atto nibé andi sitema po tó lao ri segurirá pa ase politika. Relegao o relegaá presirensiá • Pograma ri protetsió po tó lao, pa to ma loke ta metio andi ma nuebo moimieto ku kuagro ri politika loke Sali ri kamino ri la FARC-EP a ma attibirá legá, ku attibirá sere, asina kumo ma loke ten tieeembo meti andi la FARC-EP tan reguebbese a mbila sibí, i ma ma famia ri to loke ma anterio, ri akueddo ku nibé ri loke a ta epueto. Rieretsio loke biene repue, epesia ri segurirá ku protetsió andi UNP.. Troja tennika ri segurirá ku protetsió. Kuepo ri segurirá ku protetsió Asé pograma ri rekonsiliasió, pa bibi jundo, i prebensió rikuiakkie kuna loke pole raña kabea. Meria loke ten ke bá ku protesió ri uno memo. Pograma po tó lao ri segurira i protetsio pa ma komunirá ku ma kuagro andi ma territorio.. A sendá un ma meria ke ta buká garantisá segurirá ku protetsió ri ma komurirá andi ma territorio Aparato ri ribitá i icha ma ojo ri ma kuagro kriminá . A sendá un sitema ri antisipasió ku ribitá pa reatsió lijero, loke ta orientao pa garantisá un mejo irentifikasió ri ma amenasa andi territorio i un moimieto ku mayó impatto ri ma juesa pa to pueta, pa aguantá to ma amenasa. mekaninmo Nasioná ri supebbisió ku impetsio territoriá a ma sebbisio ri bijilá i ri segurirá pribao. Asendá meria pa garantisá ke ma sebbisio ri bijilá i segurira pribá, kumplií ku ma fin i funsió, pa loke ane ata echo, i polé ribitá uso ri juesá pribá. Meria ri prorutsió ku botrokolo kontra korrusió A ta Ririjio pa ayulá a ten klarira andi ma intitusió Pundo 4 SOLUSIOA MA TRATE RI PRORUPSIÓN I KOMEPSIO RI GROGA Ku ma akueddo gobieno nasioná I la FARC-EP ta manifetá kompromiso loke ane ten ke asé Pa ndá kutú a ma botrokolo kontra jende lo i se reriká a ma benta ri groga i porria biruta i pa kabá ku ma kusa lo ke a mantené ma kamajurú ri prorusió y comersialisasió ri groga. Ma akueddo ten ke: - Ase un ma trattegia ri polítika andi kontra ma kriminá ke ndé kutú y jundo intansia, mekanismo y ma kapasirá ri viriguá y judisialisá andi paraje nasioná y regioná. - Ma implementasió ri un ma trattegia pa pepseguí ku kutú ma biene i ma biruta ri groga i pa nu rejá nu jende porria biruta. - Kontrol ri gobienno pa ma prorupsión, pa tree ri uto paraje y comemsialisasió i trate kimiko lo ke jende se ngalá pa prorusí groga. - Trattegia ri botrokolo kontra ma korrupsión lo i se jundá ku naccotráfico. - Ma promosió ri un conferensia ri to paraje andi makko ri ma Organización de las Naciones Unidas, pa reflepsioná ku bilanté ri ma polítika i bae pa lande andi ma kontrusió to uría, bera ma ajusté lo ke ma kobessa ri región asé nutrí (OEA, UNASUR, CELAC) i paraje ri kombessa nasioná y andi memo paraje. Pundo 5 AKUEDDO PA MA BIKTIMA RI BOTROKOLO SITEMA ku jundamieto RI BELÁ BELÁ, JUSTISIA Y REPARASIÓ I. Ri ma sistema integrá A sendá un ma sistema lo i ten un chochá ri mekanimmo ri justisia i ri estra jurisiá ele a sendá pa: - Lográ ku satisfassió ma chochá ri rerecho ri ma biktima - Asegurá ke jende ndé fecha po kusa lo i pasá - Gualá ma segurirá jurídika ri ma gende lo ke ten ke pattisipá ri ma sistema - nyulá a garantisá ma bibindo jundo, ma rekonsiliasió i pa e kusa nu pasá ma nú. -Integrarirá: to ma kusa a ta jundo kumo a sendá -Kondisionarirá: to ma tratamiento epesial ri justisia a ten ke tá kondisionaó pa nu repetí ma nu. -Ri to paraje: nu polé apliká ma sistema a to jende ri memo fomma, ku un tratamiento ekitatibo i andi memo tiembo a to ma jende lo i a patticipao ri fomma rirecta andi ma botrokolo a asé delito asina ke ané ke kumplí ku má sistema. -Participasió: ma bittima ten ke pattisipá andí to ma flende, andi to ma proseso ri ma sitema. II. Ri ma mekanimmo ri ma sitema 1. Kuagro pa guatía belá belá, bibindo junto i nu repetí ma nu - A sendá un mekanimmo imparsial i suetto, ke a sendá po un tiembo nu má i estra jurisiá ku enfoke ri tiela ke a kelé nyulá a ma satisfassió ri rerecho ri ma biktima i re to ma uto jende. - Ele a sendá pa: - Nyulá pa ndá fecha ri kusa lo ke pasá - Promobé i nyulá pa rekonosé ma biktima, ri responsabilidad ri jende lo ki pattisipá ri forma riretta i lo ke nu andi botrokolo ku amma i ri to ma sosierá andi lo ki pasá. - Promobé ma bibindo jundo andi ma territorio 2. Unirá epesiá pa nbuká ma jende lo ke a ekanforá andi i po ma botrokolo ku amma. - A sendá un unirá epesiá ri jende ngande, ri karakté umanitario i estra jurisiá ke ten ke sendá suetto pa administrá ma biruta ele. - A sendá pa nbuká a ma jende lo ke a ekanforá po i andi botrokolo ku amma i asina nyulá a satifasé ma rerecho ri ma biktima a ma belá belá, justisia i reparasió. 3. juridissió epesial ri pá. - Ma juridissió epesiá pa ma pá ten ke asé funsione jurisiá i kumplí ku ma rebé ri Etaro ri Kolombia ri biriguá, jusgá y sansioná ma relito lo ke jende a asé andi ma konteto i po ma botrokolo ku amma, andi pattikulá lo ke sendá ma ngandé i re represió. - Andi to ma begá ele nu sendá trate ni re anistía, ni re indulto ( ni re kusa lo ke pesé) ma relito ri lesa umanirá, genosirio, ma lungao ri botrokolo ma jutaró ri jende u uto kusa ke no rejá a uto jende senda suetto, ma tottura, ma lungamiento estra jurisiá, ma jutaró ri jende po kutú, jende lo ngalá changaina po kutú, jende lo ke ten ke bae po kutú ri posa i tiela ele, ngalamiento ri moná pa bae pa botrokolo ku amma. - Jende lo ke teneba un ma patticipasió rirecta andi ma relito ma ngande i ané chitia ke ele a sendá suamo ri e ma relito, ma chechelo a ten ke gualalo ri 5 a 8 año, asina memo kumo ané ten ke asé reparasió y makaneo andi ma komunirá. Kiene nu chitiá ke ané a sendá suamo relito i ma jutisia a chitia ke ele a sendá, chechelo ten ke gualalo po 15 o 20 año. - Ma JEP ten ke tené magitrado, ané ten ke se ekogío po un ma kuagro ke ta pa eso nu má, andi e ma kuagro a tá, jende lo ke ma Papa relegá, ri posendro Pena ri ma korte Suprema ri Jutisia, Ma ONU, Ma sendro Internasioná Pa ma Jutisia Trarisioná i ma Sitema ri Unibbesirá ri Estaro. 4. Mería ri reparasió integrá pa kontruí ma pá - Ma fin ri botrokolo a sendá ma unika opottunirá pa ndá kutú ma programa ri reparasió integrá ri biktima ke ma Etaro a miní makaneando. - Asina kumo uto kusa, ma akueddo a ten rekonosimiento ri reponsabilidá, kusa pa ke jende lo ke asé aggún daño poleba kontruí ma reparasió ( asina kumo ku reparasió ri kusa, kumo ku makaneo i obra); i pa ndá kutú a ma reparasió ri un chochá jende i ma jundamiento ri ele ku ma uto programa ri resarroyo ku enfoke ri territorio, ma trattegia pa jende gobbe pa posá ele, ma proseso pa ndá tiela uto begá a suamo ele i ma atensió psico-social ri komunirá pa ma bibindo jundo. 5. Garantía pa nu repetí ma nu - Ma garantía pa nu pasá ma nú, a sendá ma resulttao ri ma implementasió ri to ma mekanismo ri ma sistema integrá, ri to ma punto ri ma agenda i ri ma mería ri rejasió ri amma i re lendrá a ma nbila sibil lo ke se akoddá andi punto 3. - Kompromiso ku ma promosió ri ma repeto i garantía si ma rerecho ri jende - Ma Gobienno Nasioná a chitía uto begá ma rebé ri Etaro ri Kolombia ri promobé, kuirá, repetá i garantisá ma rerecho ri jende i garantisá ma rerecho a ma pá ri fomma epesiá andi territorio andi botrokolo a sendá ma ngande. - Ma FARC-EP a reafimmá ma kompromiso ri ele ku ma rerecho ri jende i ané a komprometé pa ke ma jende ele, asina kumo kuagro lo ke se fomma andi transito pa ma nbila sibil ten ke promobé y repetá adgaretura ri to ma jende i ma rerecho ri ombre y re ma changaina asina kumo bibindo jundo sin botrokolo andi ma territorio, PUNTO 6 MEKANIMMO RI IMPLEMENTASIÓ Y BERIFIKASIÓ Pa nyulá a garantisá ke ma jende ta kumpli ma akueddo, establesé ma mekanimmo pa asé makaneo kumo a sendá i siguí i guatiá ma kompromiso ten ke ngalá ma siguiente mería: I. Komisió ri makaneo i ri siguí - Ma creasió ri Komisió, ri makaneo i ri berificasió ri akueddo final ri pá i re solusió ri riferensia (CSVR) ku posá en Bobotá ten trilongo representante ri Gobienno Nasioná i trilongo jende ri ma FARC- EP o ri aggún pattido polítiko lo ke poleba fommanse andi transito pa nbila sibil. -Ma komisió a sendá pa uto kusa i asina tambié (1) pa resobbé ma ri referensia o kusa imprebista lo ke salí ri ma inteppretasió ri ma akueddo, (2) asé seguimiento a ma akueddo i guatiá si jende a kumplilo, (3) ogganisá un ma sistema ri komisione po tema i po ma territorio pa ma ejersisió ri funsione ele, ku ma pattisipasió ri to ma jende. II. Plan Makko Ma CSVR ten ke chitiá pa aprobá un ma makko pa ma implentasió ri ma akueddo, guatiando ma katriao ri papé lo ke Gobienno Nasioná ten: - Ma Plan a ten ke sé po 10 año i ten ke tené katrio pa ke gue ke ele a siribí, ke gue jende kelé ku ele, ke gue ke suto ten ke asé primó i indicadore, ma rekomendasió ri polílika i to lo ke suto tan nesesitá pa ma implementasió ri ma akueddo i ma institusió reponsable ri ele, pretando tañió a ma kusa lo ke changaina se nesesitá i ku enfoke étniko. - Ten ke tramitá i aprobá un dokumento CONPES ri plan makko ri implementasió ku ma biruta pa implementasió i katriá tambié ri ke paraje e ma biruta ta salí. - Pretando tañío a ma plan makko ten ke asé po ndo ma perioro ri Kankamaná ri Kolombia ma plan ri kuatro año ri implementsió ri akueddo final ke ten ke metelo andi Plan Nasioná ri resarroyo jundo ku ma plane ri to ma año ri imbebsió. Ten ke asé ma ajuste a ma PND, pa ese kusa, ten ke tramitá ma refomma legal i re ma konstitusió. III. Mería pa implementasió ri ma akueddo ku biruta ri ma territorio - Ten ke tramitá ma refomma necesaria pa ke ma plan re resarroyo repartamenta i re ma munisipio i ma biruta ri ma Sistema Genera ri Regalía nyulá pa ndá biruba pa ma implemtasió ri ma akueddo. IV. Uto mería - ten ke promobebse ma pattisipasio ri ma jende empresario andi ma implementasio ri ma akueddo, asina kumo ri kuagro sosiá i re ma komirá. - Ten ke ngalá un chochá mería pa garantisá ma trasparensia andi akueddo final, asina kumo pa prebení korrupsió. - Andi 23 ri junio ri 2016 ma delegasió ri Gobienno Nasioná i ri ma FARC- EP a poné ri akueddo pa ke ma refrendasió ri ma akueddo a sendá po ma mekanismo ri konsulta a to ma jende, ke se establesé por ma Lei Estatutaria No. 156 de 2015 Kamara, No 94 ri 2015 Senado ando ma temmino ke ma Kotte a proferí ri ele. - Andi 18 ri julio ri 2016 po ma sentensia C-379 re 2016 ma Kotte Konstitucional a reklará ke ma proyetto ri Lei Estatutaria a sendá essekible “po ele plebissito se regulá pa ma refrendasió ri ma akueddo final pa botrokolo kabá po to begá. CAPITULO ETNICO KUAGRO RI GENDE ETNIKO LO KE TA ENTEGESÀ PA PELOTERA ANDI PARAJE NGANDE RI KOLOMBIA KABÀ I LO KE TA REFENDE MA RERECHO RI MA TIELA Abana kuba andi agoto 24 ri 2016 Plana lo ke ta lendro trato ri gobieno ku kuagro ri monde 6.1.12.1 Gobieno ku ma gende ri monde ta kai andi kuenda ke ma paraje ri gende prieto a ayula pa pelotera kaba, pa polè ten resarroyo, ri banbalasa i sosià andi paraje ngande andi suto ta, i e ma paraje ri gende prieto a ta sufri renge a tiembo, pu kolonialimo, kuandi ma kapuchichimanga seba ngalà ma gende suto andi a ke tiembo lo ke ane esba trelo ri ma tiela anè, asina me mo ane a sufri ku pelotera ri ma gende ri gobieno ku ma gende ri monde, asina ke ten ke garantisa ejesisio ri ma rerecho ri ma gende i to tiela anè, andi lo ke anè ke kelè. Konsirerando ke ma parage ri gende prieto ten ke ten kontro ri ma kusa lo ke ke pejurika anè i to tiela anè, gualando ma intitusio, kutura i trarision ri anè. I asina pa polè mete pepetiba ri kuagro ri gende prieto i kutura, pa intepretasio ku inplementasio ri akuedo pa kaba ku pelotera lo ke ma gende ten andi tiela ngade ri kolombia. 6.1.12.2 Komienso Andi intepretasion ri to ma komponente ri trato pa kaba ku peloterà i lendra andi trakilira lo ke ke ndula andi tielà ngande ri kolombia, ku enfoke ri ma kuagro ri ma gende prieto, ta mete lo k eta kontenplao andi odenamiento juririko ri mako intenasiona, kontitusiona, juriprurensia i lega. Andi prinsipio ri regrisibira, rekonosio andi pakto intenasiona ri re recho ri bambalasà, sosia i kuttura, a sina kumo ma prinsipio i ma rerecho rekonosio andi kombenio ri kaba ku bulaera ( rikriminasio) ku ma changaina mone, ku kombension intenasiona ri kaba ku to ma foma ri bulaera (rikriminasio) ri to ma kuagro ri gende lo ke ten. Asina reklarasio ri asion ri duba, reklarasion ri ma nasion unià, ri ma rerecho ri ma pueblo ri ma gende indio, kombenio 169 ri oit. Lo ke se referi a ma gende indio ku triba. Andi intepretasion ku inplementasion ri ma akuedo fina pa kabà ku peloterà i kontrusio ri trankilira pu to tiembo andi kolombia, enfoke ri ma gende prieto, tan ten andi kuenda, ma prinsipio lo ke ta mini: autonomía ku gobieno propio, patisipasio, konsuta ku konsentimiento previo, libre infomao ; andi irentira ku integrira sosia, ekonomiko i kuttura, ri rerecho andi ma tielà anè, tielà ngande anè i rekuso lo ke inplika rrekonosimiento ri ma pratika territoria ansetra, rerecho andi retitusio i fotalesimiento ri ma territorio anè, ma mekanimo nuebo ri protesio i segurira juririka ri ma tiela, i tiela ngade okupa renge a tiembo i trarisiona. 6.1.12.3. Pa tenelo seguro pa nú pelé i ku garantia * Pa tenelo seguro pa nu pelé ku sutansia, pa intepretalo i poné akueddo finá andi funsió, pa kabá ku chamukina i ten un pá pa ndulá Ta repetá katte prinsipá, i susisdiario ri ma kunsutta primó, sueto ku infonmasió i ma rerercho ajesió ri kuttura ku gantia pan nú repetilo, ka bé ke ane proeré. Asina memo, fase ri implentasió ri ma akueddo, kumotá amdi ma pueblo enniko, ten ke kumplí ku garantisá ri rerecha a ma konsutta primó sueto i ku infonmasió, repetádo ma etanda ri kontitusioná i intennasioná. Tan meté nadi un enfoke loke pasa po tó lao ri lo enniko, ri genero, ri m amujé, famía ku jenerasió Andi ningú kasa ma implementasió ri ma akueddo tando ku kontrapia ri ma rerecho ri ma pueblo enniko. a) Andi ma materia ri refonma ri mande po to lao * Andi implementasió ri punto RRI ta garantisá pepettiba ennika i kutturá i ma kondió juririká loke ta bijente ri ma propierá ri tó ma jende, ma mekaninmo pa prottesio i segurirrá juririka ri tiela ku territorio okupáo o andi posesió ansetrámente i trarisioná.. Ta miná tambié integrarirá ri ma teritorialirá i ma rimensió kutturá i epirituá, ma protesió reffosá a ma pueblo loke ta andi peligro ri akkanforá i ku ma plan ri tenelo seguro pa nú bae pelé. Pa lendrá pa ten tiela, metendo fondo ri tiela. Tan meté ma pueblo enniko kumo benefisiario ri ritinto meria loke akodda pa ten tiela, sin pejuriká ma rerecho loke ane nganá. Pia terreno loke tan entregá i ma proserimieto ri fonmaalisasió tan asé ku retino a kontitusió, pa asé, pa saniá, ponelo ngande, titulasió, remakkasió, reguebbelo i resoliusió ri ma chamukina ri uso ku ten tiela. Tan entendé, pa ma kaso ri pueblo enniko, ke ma finsió ekologika ri ma propierá i ma fonma propia ri ané i ansetrá ri ten relasió ku territorio ta antepone a ma loke sabé ri ineplosió. Andi kreasió ri ma mekaninmo ri resobbe ma botrokolo ri ten i ri usá i nda kutú a ma prorutsio ri kumina, tan pattisipá ma pueblo ku komunirá enniko ku ma kuagro ri representasió, kuandi ke tratá ri botrokolo andi ta metio ma rerercho. • Ma pograma ri resarroyo loke ten ke be ku tiela (PDET), ANDI LOKE SE TA BUKA PA ASE A TA RELASIONAO KU TERRITORIO ri ma jende indijeno i afrokolombiano, ten ke kontempla un ma mekanmo epesia ri konsuttá pa implentasió, ku fin ri me te loke kele renge kesa enniko i kutturá andi enfoke ri territorio, loke ten ke ta orientao a implementasió ri ma plan ri mbila, ennoresarroyo, i ma plan ri manejo ri ma mondé i oddenamiento ri tiela o lokle sendá lomemo andi ma pueblo enniko. b) Andi materia ri pattisipá* Ta garantisá pattisipasió pleno ri belabela, ri ma reperesntante ri ma kankamana enniko i ma kuagro ri representasió andi ma ritinto inatansia loke se ta asé andi ma akueddo finá, i kumo pattikulá loke ta andi puto ndo 2 i ma itansia ri planiasió ri pattisipa. Tan kuje meria pa ndale garantía pa meté ma kandirato ri ma pueblo enniko andi ma lita ri entra epesia territorio andi epesialira ri pá -- CTEP, kuandi sikunkrisió ri ele tan koinsirí ku ele. C) Andi materia ri garantia ri segurira ri punto 3.4 * Pa riseño i funsionamieto ri ma pograma ri segurira i protetsió p ama komunira i kuagro andi ma territorio tan metá loke ta pensao po ma grupo ettniko i kutturá Tan garantisá pa nda kutú a ma sitema ri segurira propio ri ma pueblo enniko, loke ta rekonosio a nibé nasioná ku intennasioná kumo guddia indijeno ku guandia simarrona. d) Andi materia ri solusió ri jurujuru ri groga ilegá Tan ngarandisá patisipasió efettiba i konsuta ri ma komunirá i ma ogganisasió rrepresendatiba ri ma pueblo prieto andi riseño i ejekusió ri PNIS, inkluyedo ma plan ri atensió immeriata rrépetto ri ma territorio ri ma pueblo prieto. Andi kuákié kaso, PNIS tan rrépetá i tambié a ten ke protejé ma uso i ma konsumo kutturá i ma planda trarisioná katalogao kumo ri uso ilegá. Andi ningú kaso tan imponé unilaterámende polítika ri uso riba territorio i ma rrekutso naturá presende andi ané. Andi priorisasió ri ma territorio tan tendé a ma rrealirá ri ma territorio ri pueblo prieto, a ten ke tené andi kuenda ma territorio afettao po kuttibo ri uso ilegá ri ma pueblo prieto andi rrieggo ri étemminio físiko i kutturá o andi rrieggo ri étinsió, asina kumo ma territorio ri ma pueblo prieto andi situasió ri konfinamiendo o replasamiendo. Pograma ri Réminao i Limpiesa ri ma ária ri territorio nasioná tan resarroyá andi konsettasió ku ma pueblo prieto i ma ogganisasió rrepresendatiba ri ele. Tan tendé ri fomma prioritaria ma kaso ri ma pueblo EMBERA ubikao andi munisipio ri Puéto Libétaró andi Koddoba e Ituango andi Antiokia, ma ri pueblo Nukak repátamendo ri Guabiare, andi munisipio ri Mapiripá i Puéto Konkoddía andi meta, asina kumo andi munisipio ri Tumako rrio Chajuí i ri pueblo Aguá andi repátamendo ri Nariño. Tambié ma kaso ri ma kosejo komunitario Atto Mira y frondera i rrio Chajuí i munisipio ri Mbueno Aire, berera Atsia andi repátamendo ri Kauka. Kumo un jéto ri bolundá ri pá, rreparasió i umanirá, Gobienno Nasioná, ma FARC-EP i ma ogganisasió rrepresendatiba ri ma pueblo prieto a komprometé a resarroyá un pograma ri asentamiendo, rretonno, rrebolusió i rrétitusió ri ma territorio ri pueblo indijena Nukak, pueblo EMBERA Katío ri Atto San Jogge rreguaddo Kañaberá, asina kumo ri territorio ri konsejo komunitario Atto Mira i frondera Kubarao i Jijuamiandó. e) andi materia ri ma bittima ri chamukina: “Sítema Integrá ri Belá, Jútisia, Rreparasió i nú rrepetisió Riseño i ejekusió ri sítema integrá ri belá, jútisia rreparasió i nú rreparasió tan rrépetá ejetsisio ri ma funsió juririsioná ri ma utorirá trarisioná lendro ri ámbito territorio ri ané ri konfommirá ku ma étandá nasioná i ma inténasioná Bijende. Andi riseño ri ma riferende mekanímmo jurisiá i étrajurisiá akoddao rrepetto a ma pueblo prieto tan inkóporá pépettiba ennika i kutturá. Tan rrépetá i garandisá rerecho a pátisipasió i konsuta andi refinisió ri ma mekanímmo lo ke ta akí, kuandi ke korrépondé. Andi makko ri implemendasió ri Juririsió Épesiá pa pá tan kreá mekanímmo pa attikulasió i koddinasió ku Juririsió Éspesiá Indijena segú mandato ri áttikulo 246 ri Kontitusió i kuandi ke korrépondé, kumo utorirá ansétrá afrokolombiana. Tan konsétá ku ma ogganisasió rrepresendatiba ri ma pueblo prieto un pograma épesiá ri ammonisasió pa rreinkóporasió ri ma rebinkuao pétenesiende a richo pueblo, ke keleno gobbé a komunirá ané, pa garandisá rrétablesimiendo ri ammonía territorio. Tan konsétá un étratejia peragojika i komunikatiba ri rifusió ri ma prinsipio ri nú rékriminasió rrasiá i ennika ri ma mujé, ma jobe i ma monasita rébinkulao ri chamukina. f) Andi materia ri Implemendasió i Berifikasió Tan kreá un Intansia Épesiá ri áto nibé ku Pueblo Enniko pa segimiendo ri implemendasió ri ma akueddo, ke tan akoddá lendro Gobienno Nasioná, ma FARC- EP i ma ogganisasió rrepresentatiba ri ma pueblo prieto. Intansia tan tené ma funsió ri attuá kumo konsútora, rrepresendande e intélokutora ri primó odde ri Komisió ri Implemendasió, Segimiendo i Berifikasió ri Akueddo Finá ri Pá i ri Rresolusió ri Riferensia (KSBR). Ma ri lande sin retrimiendo ri ma funsió i ma atribusió ke tené intansia ri gobienno propio i ri pátisipasió ke a ésití. Ma fuende ri finansiasió pa implemendasió ri ma akueddo tan imbolukrá nú aké akueddo andi materia presupuéta ke a rrealisá lendro Gobienno Nasioná i ma Puebo Indijena i Afrokolomobiano, konsinnao andi Plan Nasioná ri Resarroyo Bijende i remá polítika konsútao i konsétao. KOMISIÓ ENNIKA PA PÁ I REFENSA RI MA RERECHO TERRITORIÁ
© Copyright 2025