FINAL Agromet Bulletin Marsu

Monitoria Agrometeorologia
Marsu-Abril 2014
Edisaun: 10 Maio 2015
Vol. 26 - 2015
Agrikultor Kontinua Kolleita Batar ba Primeira Epoka
2015 nian
Fulan Marsu no Abril maior parte agrikultores konsentra
ba halo kolleita batar iha municipiu hotu. Municipiu balun
mos hare komesa tama iha tempu funan nian ba natar
nebe’e kuda iha fulan Dezembru, hanesan maior parte
iha municipiu Bobonaro, Manatuto, Baucau no Oecusse.
Geralmente distritu hotu iha fulan Marsu no Abril hetan
udan be’en ho volume nebe’e la hanesan entre 10 –
140mm. Area ne’ebe hetan udan be’en ho volume menus
fo vantagen ba to’os nain sira hodi kontinua hela kolleita
batar iha epoka primeiru, maibe ameasa ba fatin sira
ne’ebe kuda hare foin tama iha periodu funan hanesan
municipiu Bobonaro, Manatuto, Baucau no Oecusse.
.
Figura 1, hatudu katak iha fulan Marsu kondisaun
vegetasaun diak. área barak hetan Indise Vejetasaun
Saudavel/Vegetation Health Index(VHI) entre 0.55-0.85
hanesan Covalima, Ermera, Manatuto, Liquiça, Ainaro,
Bobonaro, Oecusse. VHI tun entre 0.15 to’o 0.55 (kor
mean to’o kor kinur) iha área munisipiu Viqueque parte
tasi nian, munisipiu Lautem parte Iralalaro Munisipiu Aileu
parte Lequidoe.
Iha fulan Abril nia VHI entre 0.55-0.85 vegetasaun diak
iha mudanza ba fali parte Leste no menus iha parte
Central hanesan Covalima, Bobonaro, Ainaro hahu
menus. Signifika katak tempu bailoro besik dadauk ona,
área nebe’e hetan 0.55 to’o 0.75 (kor matak) mak parte
municipio Lautem, municipio Manatuto parte Laclubar
area balun hanesan Quelicai, Baguia no laga municipiu
Baucau nian.
Iha fulan Marsu - Abril area ne’ebe kondisaun vegetasaun
diak no la hetan estres mak munisipiu Liquica, Ermera,
Ainaro, Manatuto, Manufahi, Covalima,
Lautem no
Oecusse ho VHI entre 0.65-0.85. Munisipiu ne’ebe
kondisaun plantasaun hetan estres agrikutura mak iha
parte kosteiru Baucau, Bobonaro, Viqueque, Dili no
Manatuto no Aileu.
.
Indeksu Vegetasaun Saudavel/ Vegetation Health Index
(VHI) informa kondisaun jeral vegetasaun no indika nivel
vegetasaun stress partikularmente indikasaun sedu iha
bailoron.
Iha Timor-Leste VHI fulan Marsu 2015 iha area barak mak
hetan indeksu ho valor entre 0.55 – 0.85 (kor matak), liu liu
iha area foho ka area ne’ebe agrikultur halo to’os, ne’e
indika katak kondisaun vegetasaun diak. Iha parte seluk,
area ne’ebe agrikultur halo natar hetan indeksu ho valor
entre 0.15-0.55 (kor mean no kinur) ne’e indika katak
vegetasaun hetan be’e oituan no depois bele ameasa ba
area natar no akontese bailoron sedu.
Figura 1: Indeksu Vegetasaun Saudavel fulan Marsu no
Abril 2015
Iha Fulan Abril kondisaun vejetasaun menus kompara ba
fulan Marsu. Area menus VHI entre 0.15 to’o 0.55 hanesan
munisipiu Bobonaro iha area Atabae, munisipiu Viqueque
Covalima, Manatuto, Baucau parte kosteiru no Oecusse,
Lautem, Aileu parte foho, Baucau no Dili sei hetan VHI tun
husi 0.15 to’o 0.55. Kondisaun ne’e indika mos katak fo
ameasa ba kondisaun hare Ne’e signifikante katak, área
ne’ebe hetan VHI tun, produtividade hare ba tinan
2014/2015 bele tun.
Produs mensalmente husi Servisu ALGIS-AGROMET MAP hetan suporta husi EC/FAO
Atu asesu kopias halo favor kontata Sr. Raimundo Mau iha [email protected] ou kontata
Projetu Sistema Informasaun Nasional no Avisu Antisipada-NIEWS, [email protected].
Produtu ida ne’e hetan fundu husi Komisaun Europeia. Opiniaun ne’ebe espresa iha publikasaun ida
ne’e la nesesariamente refleta opiniaun Komisaun Europeia nian.
Monitoria Agrometeorologia Timor-Leste -
Maio_2014
-
Vol. 18- 2014
Análiza udan be’en
Figura 1: Udan be’en loron-10 iha milimetru durante fulan Marsu no Abril 2015. Dadus derivadu
husi model FAO GIEWS.
Rezumu
Haré ba grafiku iha leten hodi halo analiza komparasaun husi municipiu ne’en konaba volume udan be’en iha
fulan Marsu no Abril tinan 2015 hatudu katak iha fulan Marsu area nebe’e mak hetan udan be’en aas mak
Lautem (135mm) no Baucau(130mm) tuir mai municipiu Covalima no Oecusse (100mm) liu ba mediu tempu
naruk nian, kompara ba fulan Abril udan be’en aas iha municipiu Ermera (140mm) no menus (100mm) iha
dekada datoluk nian no tuir mai mak municipiu Baucau no Lautem no ikus liu mak municipiu Covalima no
Oecusse tun liu ba valor mediu tempu naruk nian no udan be’en menus liu husi (50mm). Iha fulan Abril volume
udan aumenta iha municipiu Ermera iha dekada dahuluk nian hanesan area ne’ebe produsaun batar prinsipal
so distritu Manufahi, Covalima no Oecusse deit, ne’ebe volume udan be’en menus husi valor mediu tempu
naruk nian, Geralmente, volume udan be’en fulan rua refere ne’e kompara municipiu Baucau no Ermera ba
fulan hanesan tinan 2014 barak, signifika katak iha possibilidade produtividade tinan ne’e kuaze hanesan ho
tinan uluk maibe fo ameasa ba epoka natar nian nebe’e tama iha faze vegetative..
2
Monitoria Agrometeorologia Timor-Leste -
Maio_2014
-
Vol. 18- 2014
Figura 3: Perfil NDVI 2015 Munisipiu sira ne’ebe produsaun batar prinsipal tinan 2015 iha
Timor-Leste. Grafiku haktuir hatudu komparasaun valor historiku no tinan 2014 ba 2015
nomos valor mediu tempu naruk husi NDVI.
Fontes: MARS Viewer of JRC-EC.
Rezumu
Bazeia ba figura 3. Valor Indise Normalizada Diferente Vegetasaun/Normalized Vegetation Index (NDVI) fulan
Marsu no Abril 2015 ba munisipiu ne’ebe reprezenta produsaun prinsipal batar tinan 2015 hahu husi 0.61 mak
munisipiu Ermera to’o 0.90 hanesan munisipiu Ermera no Manufahi. Jeralmente NDVI sa’e maka’as kompara ho
tinan kotuk. Grafiku iha leten hatudu katak, valor NDVI hanesan nafatin ho tinan kotuk no liu nafatin ba valor
mediu tempu naruk nian Tama ba fulan Abril valor NDVI tun ba 0.70 ba leten, ne’ebe áas kompara ho fulan
hanesan tinan 2014 mesmu iha municipiu Lautem tun liu ba valor mediu tempu naruk nian maibe nafatin ás liu
ba valor mediu tempu naruk nian ba municipiu seluk nebe’e reprezenta. Signifika katak, kondisaun vejetasaun
iha area barak matak tebes, indikasaun katak vegetasaun saudavel.
© Ministerio da Agricultura e Pescas (MAP)
Buletin bele download iha: www.maf.gov.tl
Renunsia: Baliza geografia nebe hatudu hodi representa deit visualizasaun grafis no somente para intende hodi halo indikasaun deit.
Apresiasaun hatoo ba organizasaun: Joint Research of European Commission (JRC-EC).
3